среда, 10. мај 2017.

MOZAK


Piše: Rastko Ivanović

Mozak je gigantska hemijska fabrika koja oslobađa molekule na različitim mestima. Hemikalije se skladište u sinapsi, prostoru gde jedan molekul ostavlja poruku drugom. Svojim jedinstvenim jezikom neuroni sttalno brbljaju. Neuronska komunikacija je baza za sve moždane aktivnosti. Elektronska eksplozija pokreće neuronsku transmisiju, a receptori se uklapaju kao ključ u bravi. Molekuli koji putuju od jednog do drugog neurona nazivaju se neuro-transmitori.

Neuro-prenosnici modifikuju, a čak i uobručavaju ljudsko ponašanje. Tako serotonin kontroliše raspoloženja, apetit, memoriju i učenje. Čeoni režnjevi su pametni delovi mozga, koji donose odluke o planiranju.

Prenatrpanost informacijama može kod čoveka dovesti do halucinacija. Prisustvo halucinacija izazivaju i hemijske supstance. Po strukturi LSD liči na serotonin.

LSD oslobađa nesvesno u čoveku. Rađa se psihodeličnost za transpersonalne odeljke svesti.

Dopamin reguliše aktvinost našeg mozga. On nam omogućava da stojimo, a ne da nekontrolisano letimo.

On kontroliše i dotok informacija iz drugih delova mozga u predelu čeonog režnja. Poremećaj dopamina može dovesti do šizofrenije, koja čoveka dovodi u potpunu zbrku, izaziva probleme u govoru i ostavlja joj slabu vezu sa realnošću.

Dolazi do inkoherentnosti. Suviše dopamina u limbičkom sistemu, a manjak u korteksu sumnjičave osobe dovodi do stanja paranoje. Dopamin proizvodi i osećaj blaženstva u vidu hemijskog zadovoljstva.  

Ljubav je droga i to ne jedna već nekoliko droga zajedno. Kada se čovek zaljubi u mozak zapljusne talas dopamina. Od njega se osećamo lepo. Potoci nor-adrenalina kada teku mozgom pokreće se talas adrenalina i tako se ljudi zaljubljuju. Feniletilamin, koji je prirodan sastojak čokolade dovodi nas u stanje potpunog blaženstva.

Te hemikalije igraju presudnu ulogu u limbičkom sistemu sedištu emocija. No ova poplava emocija jednom presuši. I tada se one presele u korteks. Hemikalije za privrženost zaslužne su za uspešne brakove.

Dopamin igra bitnu ulogu i u zaslepljenosti prilikom zaljubljivanja ali i u pravoj ljubavi, jer on stimuliše oksitocin, lepak koji nas obavezuje, jača veze između majke i deteta, čuva monogamiju. On je hemikalija za milovanje koja pojačava majčinu želju da ljubi i mazi dete. Uznemirensot i strah su primitivni instinkti koji potiču iz hipotalamusa. Amigdala kontroliše te emocije. Bez nje emocije bi nas preplavile. Ipak, neke moždane disfunkcionalnosti se teško dovode u red.

Prozak nije svemogući lek XXI veka.

On zavisi od ličnosti pojedinca. Ako ljudi žive u užasnim socijalnim uslovima lekovi će im teško pomoći.

Ali sa problemom se treba hvatati u koštac iz različitih uglova.

Нема коментара:

Постави коментар